Uvodna riječ – A. Gavranović: Izvoz presudan za hrvatsko gospodarstvo
- Audit na daljinu – Z. Grgić: Tehnike audita se tijekom vremena razvijaju i usavršavaju. Jedna od značajnih tehnika je i audit na daljinu koji se pokazao praktičnim u kriznim vremenima kad su komunikacije i kontakti među ljudima otežani.
- Prelazak na DVB-T2 i dodjela druge digitalne dividende u Republici Hrvatskoj – K. ŠAKIĆ, A. KATALINIĆ MUCALO: Republika Hrvatska preuzela je obvezu osloboditi dio spektra koji se koristio za odašiljanje digitalne zemaljske televizije (DTV) i dodijeliti ga za mreže pokretnih komunikacija. Treba istaknuti da je digitalna zemaljska televizija besplatna i javno dostupna svima, s pokrivanjem više od 98% stanovništva. Čak 48% kućanstava u RH koristi se upravo digitalnom zemaljskom televizijom na prvom/glavnom prijamniku, što nas svrstava među zemlje u kojima je javni interes za tu platformu izrazito visok.
- Zrak u životnome i radnome okolišu – I. Majić, Ž. Bažulić Štimac: Različiti okolišni uvjeti poput UV svjetla, temperature, vlage i suhoće zraka igraju glavnu ulogu u kontroliranju rasta mikroorganizama. Među mikroorganizmima prisutnim u zatvorenome prostoru, neke vrste mikroorganizama, ako su prisutne u velikim količinama, mogu prouzročiti ozbiljne zdravstvene probleme.
- Novosti u području sljedivosti rezultata hrapavosti i oblika – G. Baršić, V. Šimunović: Tekstura površine i oblik proizvoda važne su značajke proizvodnoga procesa koje se ispituju u inženjerske i znanstvene svrhe. Takve karakteristike površina uključuju otpornost na trošenje, svojstva klizanja i podmazivanja, otpornost na koroziju itd. Stoga se u proizvodnoj industriji provjerava jesu li kritična svojstva površine unutar zadanih, zahtijevanih granica. Precizno mjerenje hrapavosti i oblika površine od kritične je važnosti za kontrolu kvalitete obrade.
- Zajednička inicijativa EU-a za normizaciju u području javne nabave i iskustva Hrvatskoga zavoda za norme – AM. Boljanović, D. Novota Krajnović: Mjere Zajedničke inicijative za normizaciju popraćene su pojedinim pilot-projektima i razvrstane su u tri skupine područja: osviještenost, obrazovanje i razumijevanje europskoga normizacijskog sustava; koordinacija, suradnja, transparentnost i uključivost te konkurentnost i međunarodna dimenzija.
- Uspostava nacionalnoga umjernog laboratorija za vrijeme i frekvenciju u Republici Hrvatskoj – E. Trogrlić, D. Aumiler, T. Ban: Cilj projekta CALT je uspostava potpuno opremljenog suvremenog znanstveno-istraživačkog centra specijaliziranog u području naprednih laserskih i optičkih tehnika. Buduće aktivnosti centra obuhvaćaju istraživanje, edukaciju i pružanje otvorenog pristupa laserskoj opremi, a fokusirat će se na društveno relevantna pitanja vezana za okoliš, hranu, zdravlje, energiju i sigurnost.
- Upravljanje inovacijama i izum šahovske ploče – Popularno o kvaliteti prema normama ISO 9001:2015, ISO 9004:2015, ISO 56002:2019 – A. Devčić-Jeras: Kad govorimo o definicijama izuma,može se jednostavno reći da je izum rezultat ljudske intelektualne aktivnosti ili kreativnosti. Izum je nešto novo. Inovacija je najčešće primjena nekoga izuma u proizvodnoj tehnici, tehnologiji i organizaciji, široj društvenoj zajednici u različitim područjima života i rada. Izum je nastanak novoga proizvoda, a inovacija omogućuje poboljšanje toga proizvoda prema potrebama pojedinca ili društva. Početni i ključni dio izuma nova je ideja, a preko izuma dolazi se do inovacije.
- Sustavi upravljanja kvalitetom u laboratorijima u znanosti i visokom obrazovanju globalno: motivacija, podupirući faktori, poteškoće i koristi – I. Lovrenčić Mikelić: U Hrvatskoj samo oko 20 % dodijeljenih potvrda o akreditaciji dodijeljeno je laboratorijima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, a samo oko 15 % znanstvenih ustanova i oko 9 % visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj ima akreditirane ispitne ili umjerne metode.
- EU-ov plan oporavka – priprema za sljedeću generaciju – T. Ručević: Suočili smo se s ekonomskim posljedicama globalne zdravstvene krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19. Koronavirus je ozbiljno protresao cijeli svijet. Pandemija bolesti COVID-19 pogodila je sve, stavila na kušnju sustave zdravstvene i socijalne skrbi, društvo i gospodarstvo te način života i suradnje.
Špageti-dijagramom do bolje organizacije prostora – L. Sarta: Da bismo u svojim aktivnostima,pogotovo poslovnima, bili uspješni i efikasni, prostor često igra veliku, no zanemarenu ulogu. To posebno dolazi do izražaja u velikim prostorima u kojima je teško ne izgubiti dragocjeno vrijeme obavljajući aktivnosti na različitim mjestima u tome prostoru. Također, jednadžba koju je potrebno riješiti nije jednostavna jer se prostor treba prilagoditi različitim potrebama, različitim funkcijama,zakonskim i industrijskim propisima, te na kraju i ukusima jer je osim funkcionalne, važna i ona estetska komponenta koja je više ili manje prisutna u tome prostoru.
Normalna razdioba, njezina povijest i uloga u mjeriteljstvu i drugim područjima znanosti i tehnike – M. Vuković: Mjerenja se provode u svim područjima ljudske djelatnosti te se može reći da je mjeriteljstvo jedna od najrasprostranjenijih djelatnosti. Još od najstarijih vremena na točnost mjerenja postavljali su se visoki zahtjevi kako netočni rezultati ne bi doveli do pogrešnih zaključaka i štetnih posljedica. Potrebna točnost mjerenja postiže se ne samo konstrukcijom i primjenom preciznih mjerila nego i uporabom finijih i učinkovitijih metoda obradbe mjernih rezultata koje se temelje na strogim matematičkim temeljima. Znanstvenici su se dugo bavili pitanjem kako izbjeći pogreške ili iz rezultata u kojima takve pogreške postoje doći do vrijednosti koja najbolje opisuje istinitu vrijednost mjerene veličine. Pokušaji rješavanja toga problema trajali su više stoljeća te je on zadovoljavajuće riješen tek početkom XIX. stoljeća. U ovome se članku prikazuje kratka povijest razvoja ideja obradbe mjernih rezultata i otkrića da se slučajne mjerne pogreške pokoravaju normalnoj razdiobi te da je prosječna vrijednost rezultata više mjerenja koje veličine najbliža stvarnoj vrijednosti te veličine, što je bio jedan od ključnih koraka u razvoju suvremenih metoda obradbe mjernih i statističkih podataka.
IMEKO TC-10 & EUROLAB Virtualna konferencija: „Globalni trendovi u ispitivanju, dijagnostici i inspekciji za 2030.“ od 20. do 22. listopada 2020.: U organizaciji Hrvatskoga mjeriteljskog društva (HMD) održana je druga zajednička konferencija IMEKO &EUROLAB sukladno „Ugovoru o razumijevanju“ (MoU) između te dvije organizacije. HMD koordinira aktivnosti koje se temelje na tome ugovoru u cilju jačanja znanstvene i stručne suradnje na globalnoj razini. Bila je to istodobno sedamnaesta po redu konferencija tehničkoga odbora IMEKO – TC 10, koji je do 2018. godine djelovao samo u području tehničke dijagnostike, a od 2018. proširena mu je djelatnost na ispitivanja i inspekciju.
- međunarodni Kongres o sigurnosti i kvaliteti hrane „Hrana, zdravlje i klimatske promjene“ – Utjecaj klimatskih promjena na uzgoj hrane i njezine dostupnosti cjelokupnom pučanstvu.
Sto dvadeseta obljetnica rođenja Edwardsa Deminga – M. Vuković: U stručnim krugovima dr. Deminga su smatrali jednim od gurua u području upravljanja kakvoćom. On je učio da je proizvodnja sustav međusobno povezanih dinamičkih procesa što zahtijeva usklađivanje svih aspekata djelatnosti organizacije koje bi trebalo dovesti do povezivanja zadataka koji nastaju u okviru koncepcije upravljanja kakvoćom s misijom organizacije, njezinom vizijom i strateškim ciljevima. Demingova filozofija upravljanja najprije je uspješno primijenjena u poslijeratnom Japanu, čiji je rezultat bila potpuna preobrazba japanskoga gospodarstva, iz čega je nastalo tzv. „japansko privredno čudo“.
U znak zahvalnosti za njegov doprinos u razvoju kakvoće, Japanci su uspostavili nagradu za potpuno upravljanje kakvoćom (Total Quality Management, TQM) koja je nazvana po dr. Demingu. To je bila prva nagrada za kakvoću u svijetu te ima najdulju tradiciju i jedna je od najprestižnijih nagrada u upravljanju kakvoćom. Dodjeljuje se pojedincima za njihov doprinos u području upravljanja ukupnom kakvoćom i tvrtkama koje su uspješno primijenile TQM.
Stare hrvatske mjerne jedinice – Z. Jakobović: Stare ili prastare mjerne jedinice nazivi su mjernih jedinica koje su se rabile u Hrvatskoj od pamtivijeka pa do ujednačavanja mjernih jedinica u Austrijskom Carstvu u XVIII. i XIX. stoljeću, odnosno do uvođenja Metarskoga sustava 1876. godine. To su neuređeni skupovi mjernih jedinica vrlo različitoga podrijetla. Neke su vlastite, neke su osnivane na rimskim jedinicama1, neke su usvajane od susjeda, nešto kulturnom, gospodarskom, trgovačkom pa i jezičnom razmjenom, a nešto su nametane ponajprije mađarskim, austrijskim, mletačkim ili osmanlijskim zaposjedanjem pojedinih područja.
Nazivlje iz područja tehničke infrastrukture – Prikaz naziva i njihovih definicija iz područja tehnike automatskog upravljanja koji se upotrebljavaju u tehničkim znanostima – M. Vuković